Mostar je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima), na obalama rijeke Neretve. Grad je poznat po Starom mostu, izgrađenom u 16. vijeku, a srušen je 9. novembra 1993, da bi 2004. godine most ponvo bio izgrađen, i on je prvi kulturni spomenik u BiH koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta. Za čuvare mosta izgrađene su dvije kule, Halebija i Tara, koje su tokom osmanlijske vladavine služile kao skladište za oružje. Osmanlije su osvojile Mostar  1468. godine, i tada počinje intenzivno širenje grada. Grad se razvija kao tipično osmanlijsko naselje, s mahalama i čaršijom. Izgrađen je veliki broj džamija, a najpoznatije su Koski Mehmed pašina (u blizini Starog mosta), Sinan-pašina (Atik džamija, atik se obično naziva prva ili njstarija džamija), i Hadži Mehmed-begova. Dolaskom austro-ugara, izgrađeno je dosta zgrada evropskog stila, pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na srednjoevropski grad. Građevine orijentalnog stila su se sve više počele miješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo jedan veoma zanimljiv spoj. Velik broj građevina ovog stila je izgrađen na glavnoj ulici u Mostaru. Jedna od najljepših građevina ovog stila je mostarska gimnazija.

Počitelj je srednjovjekovni grad koji se prvi put spominje 1444., a vjerovatno je i prije toga postojao. Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin zajedno sa lokalnim plemstvom utvrđuje grad u svrhu odbrane od Osmanlija. Veliku novčanu potporu dala je i Dubrovačka republika. Osmanlije osvajaju Počitelj 1471. Počiteljem dominiraju orijentalni građevinski stilovi, koji sa mješavinom mediteranskog stila daju ovom naselju jednu posebnu dimenziju. Od važnijih građevina važno je spomenuti hadži-Alijinu džamiju iz sredine 16. stoljeća, koja dominira gradom. Harem ove džamije je jedinstven po tome što u njemu niko nije ukopan, pa ni sam hadži Alija. Zatim tu je i Šišman-Ibrahim pašina medresa sa originalnim bakarnim kupolama. Šišman Ibrahim paša je otišao u Tursku da se školuje i dobio važno mjesto na sultanovom dvoru i u znak sjećanja na rodni kraj poslao novac od koje je sagrađena medresa. Također, tu su i sahat kula iz 17. stoljeća i hamam (kupatilo). Ono što je posebno vrijedno i što svakako fascinira na ovom malom orijentu je sistem kojim su se gradile kuće, naime svaka pruža nesvakidašnju intimu boravka i mira i istovremeno ima i pogled na čitav grad, na život, na sve ono što se u njemu događa. Skladno uklapanje velikih i malih kuća po vertikali i horizontali govori o istinskoj želji graditelja da niko nikom ne smeta, ali da svako ima svoj dio pogleda.

Vodopad Kravice – na ovom mjestu rijeka Trebižat se razlijeva na širinu od oko 160 metara i pada sa visine od 30 metara čineći slapove neviđene ljepote. Ovo  fantastično mjesto čudesne prirodne ljepote stoji kao biser u hercegovačkom kršu. Slapovi predstavljaju idealno mjesto za turizam i rekreaciju. Rijeka Trebižat pruža idealne uslove  za vožnju čamcima (kanuima). U blizini se nalazi i mala spilja sa ukrasnim stalaktitima od kalcijum karbonata.

Blagaj – oaza mira i prirodne harmonije smješten je svega par kilometara prije samog Mostara. Prema predaji, tekiju na vrelu Bune osnovali su derviši bektašijskog reda u XVl vijeku. Zasigurno znamo da je tekija postojala već sredinom XVll vjeka o tome svjedoči Evlija Čećebija koji je zailježio da je mostarski muftija Zijaudin Ahmed-ibn Mustafauz izvor Bune dao sagraditi tekiju helvetijskog reda u ” kojoj derviši vode prijateljske azgovore i naučne diskusije”. 
Sredinom XlX vijeka obnavlj je Omer-paša Latas, i od tada pripada kaderijskom redu. Danas je tekija u posjedu nakšibendija. Orijentalna bosanska arhitektura, između ostalog, plijeni i svojim svjetlijim dvojnicima koji se ogledaju na mirnim vodenim površinama. Velagićevina se ogleda u vodama ade, malog ostrvca na Buni. Prema dobro očuvanim natpisima koje nalazimo na samom ulazu u kompleks, ovaj blistavi dragulj nastao je oko 1766.godine. Zgrade su sagrađene na sprat sa izbačenim doskatima i imaju prostrane cvjetne avlije. Dvije musafirhane (dobrotvorne kuće za goste) služile su za prijam putnika namjernika.

Blagaj je danas turistički centar Hercegovine.

Live for the story.